Povijest zdravstvenog djelovanja

Djelovanje sestara u zdravstvenim ustanovama uvedeno je u Družbu tek svršetkom I. svjetskog rata. Na neki je način i izraslo iz ratnih prilika i potreba. U Hercegovini je prva zdravstvena ustanova u kojoj su sestre počele raditi bila Banovinska bolnica u Mostaru. Sestre u njoj djeluju sve do danas iako su se mijenjale i države i ime bolnice i uvjeti rada. Za vrijeme stare Jugoslavije redovnice bolničarke u bolnici su radile kao zajednica. Stanovale su skupa, obvezne su bile na utvrđeni dnevni red usklađen prema Konstitucijama. Imale su svoju predstojnicu, koja je imala dužnost razdijeliti među sestrama dnevnu i noćnu službu i voditi zapisnik o radu sestara. Sestre su radile u bolnici u redovničkome odijelu, prilagođenu bolničkim propisima.

Tako je bilo u Hercegovini sve do godine 1949., a nakon toga sestre su radile u građanskom odijelu i ne više kao zajednica. Stanovale su privatno i bile su izjednačene s civilnim bolničkim osobljem u plaći, radnom vremenu i ostalim pravima. S vremenom je uprava sestara tražila od uprave bolnice da se omogući rad sestrama bolničarkama u redovničkom odijelu, koje će biti prilagođeno bolničkim propisima.

Osim u bolnicama sestre su radile i u domu za mentalno invalidnu djecu: u Kreševu i u Prijedoru. Prva državna ustanova u kojoj su sestre, nakon završetka Drugoga svjetskog rata, počele raditi s invalidnom djecom bio je dom „Dusina“ u Kreševu. Sestre su u Domu počele raditi u siječnju 1956. U početku je bilo zaposleno petnaestak sestara. Radile su kao njegovateljice djece, dijelom u administraciji i kućanstvu. Jedno vrijeme hercegovačke su franjevke radile i u domu za djecu s posebnim potrebama u Prijedoru (od 1962.-1967.) (Usp. s. Natalija Branka Palac, Stoljeće života, Mostar 2000., str. 132.-135.)

Nalazite se ovdje: Naslovna Apostolat Zdravstvo Povijest zdravstvenog djelovanja