Domaćinska djelatnost u crkvenim ustanovama

U prvom razdoblju Družbe, prije Prvog svjetskog rata, vođenje kućanstva u crkvenim ustanovama kao djelatnost gotovo i nije postojala ili je postojala vrlo kratko. Između dva svjetska rata sestre su se počele baviti ovom djelatnošću, i to samo u europskim provincijama. Djelatnost je preuzimana obično na temelju molbe onih kojima su pripadale dotične ustanove. Sestre su djelovale uglavnom u sjemeništima, bogoslovijama, biskupskim domovima, ili u odgojnim zavodima nekih svjetovnih kulturnih ustanova. Sestre u Hercegovini ovom su se djelatnošću počele baviti najprije u Mostaru. Od godine 1916. radile su u kuhinji franjevačkog samostana u Mostaru. No, nisu tamo bile kao zajednica nego je određen broj sestara odlazio iz provincijalne kuće obavljati potrebne poslove u kuhinji i na svršetku radnog dana vraćale su se u svoju kuću, odnosno zajednicu. Inače za preuzimanje poslova u kućanstvu crkvenih i drugih ustanova bilo je potrebno dobiti dopuštenje Svete Stolice, odnosno Svete kongregacije za redovnike jer ovakva djelatnost nije bila u konstitucijama navedena kao svrha ustanove. Nakon Drugog svjetskog rata u provincijama na prostoru bivše, socijalističke Jugoslavije mnogo toga se izmijenilo. Sestre lišene svoje dotadanje glavne djelatnosti, lišene i svojih kuća i gotovo bilo kakva djelovanja, način opstanka pronašle su upravo na župama i u franjevačkim samostanima radeći tamo kao kućanice, najčešće u kuhinjama i praonicama rublja.

Iz samostanske kuhinje

 

 

 

Fotogalerija

Nalazite se ovdje: Naslovna Apostolat Župni apostolat Domaćinska djelatnost