REDOVNICI I NOVA EVANGELIZACIJA

Zaključak 

Držim da bi Katolička crkva u BiH, a s njom i u njoj i redovnici, s posebnom pozornošću trebala prihvatiti upozorenje Poruke Sinode da je naša dužnost pobijediti bojazan vjerom, obeshrabrenje nadom i ravnodušnost ljubavlju.[35] Bojati se kako nema puno mjesta na kugli zemaljskoj na kojima ljudi toliko trebaju istinske vjere, čvrste nade i nepatvorene ljubavi kao u BiH. Ne poznajem ni jednu redovničku karizmu koja, na ovaj ili onaj način, ne bi sadržavala ovo troje. I površnim poznavanjem stanja Crkve u BiH, znam da ona bez redovnika ne bi bila u stanju ni izbliza odgovoriti ovomu duboko evanđeoskome pozivu. Tijekom susreta europskih i afričkih biskupa priupitao me jedan biskup za teškoće koje Crkva u BiH ima s redovnicima. Odgovorio sam mu da, između ostalih, imamo i pastoralnih nesporazuma s redovnicima. Ali sam nadodao da bismo imali puno više teškoća, pa i onih pastoralnih, kada ne bismo imali redovnika. Kao završetak ovih mojih natuknica o ulozi redovnika u novoj evangelizaciji, držim korisnim naglasiti ono što, zasigurno, svi znamo. A to je potreba veće svijesti o naravnoj međuovisnosti i skladu između punine života, snage i prosperiteta redovničkih zajednica i uspješnosti poslanja Crkve u BiH. Na temelju saborske nauke, teologija naglašava da je dobro Crkve svrha i najviše pravilo posvećenoga života[36] te da biskupi, promičući redovnički život, vrše svoju iskonsku pastoralnu zadaću.[37] Stoga je prvi preduvjet nove evangelizacije, ali i našega opstanka, izlazak iz lažne dileme da bi vodstvu Crkve bilo lakše bez redovnika, a redovnicima bez crkvenih pastoralnih normi koje ih obvezuju i biskupa kojima su u pastoralu posve podređeni. Naime, samo svijest o posvemašnoj međusobnoj upućenosti i identičnosti cilja može otkloniti napast da nam i Evanđelje postane sredstvo crkvene i društvene nadmoći pojedinaca ili zajednica. 

Katolička crkva u BiH i redovnici u njoj imaju, istina, tešku, ali slavnu prošlost. Nikome ne treba dokazivati da nam sadašnjost a, čini se, ni budućnost, bar za skoro vrijeme, neće biti vedrija. Ali prošlost uči da nam je Bog uvijek davao dostatno snage da se breme života iznese i baklja vjere preda dalje. Stoga mi se čini da bi našu novu evangelizaciju, u užemu, unutarcrkvenom značenju, valjalo shvatiti i prihvatiti kao obnovljenu vjernost našoj prošlosti tako da preraste u posredovanje postojanosti vjere otaca naraštaju njihovih sinova. To na još izraženiji način vrijedi za vas redovnike i redovnice. Ništa od karizmi vaših utemeljitelja nije danas manje potrebno čovjeku i Crkvi u BiH nego je to bilo u vremenima vašega nastanka. Valja to samo u duhu zahtjeva nove evangelizacije pretvoriti u življenje prema prilikama mjesta i vremena, i to s novim žarom, metodama i izričajima. 

_____________________________________________________________

[1]Usp. Pavao VI, Insegnamenti VI, Vaticano, 1969. str. 316.

[2]Usp. Benedikt XVI, Homilija na zatvaranju specijalne sinode biskupa Bliskog Istoka 24.10.2010. u: Oservatore Romano 25-26.10.201. str. 8.

[3]Usp. Benedikt XVI, Motu proprio Ubicumque et semper, na:

 http://www.vatican.va/holy_father/benedict_XVI/apost.letters/documents/hf_ben-XVI_apl_20100921_ubicumque-et-semper_it.htmll(10.09.2010)

[4]Pavao VI, Insegnamenti VI, str. 316.

[5]Usp. Homilija na Misi u svetištu Sv. Križa, u: AAS 71(1979.), 865.

[6]Poruka narodu Božjem s XIII. redovnog zajedanja Biskupske sinode, br. 2.

[7]Ivan Pavao II, Govor XIX. zasjedanju CELAMA, Port-au-Prince, 9. ožujka 1983., br. 3.

[8]Ivan Pavao II, Ulaskom u novo tisućljeće, KS, Zagreb, 2001, str. 37.

[9]Ivan Pavao Drugi, Nadolaskom trećeg tisućljeća, Zagreb, 1996. KS, str. 64, br. 57.

[10]Benedikt XVI, Homilija na misi svečanog otvaranja XIII. redovnog zasjedanja Biskupske sinode u Rimu, 7. listopada 2012.

[11]Kardinal D. Wuerl, Izvješće nakon rasprave na Sinodi, na: bitno.net

[12]Sinodabiskupa, Nuova evangelizzazione per la trasmissinoe della fede cristiana, Lineamanta n. 5 u: www.vatican.va/roman-curia/synod/documents

[13]Benedikt XVI, Ubicumque...(uvodni dio)

[14]Lineamenta ... br. 6.

[15]Ivan Pavao II, Ecclesiain Europa n. 2, u: AAS 95(2003.),650

[16]Poruka Božjem narodu …, br. 5.

[17]Isto, br. 10.

[18]Usp. Iv15, 13.

[19]Zbog toga me i ljubi Otac što polažem život svoj da ga opet uzmem (Iv 10, 17).

[20]Apostolska pobudnica Posvećeni život, 110.

[21]S. Currò, Riflessionedeisuperiorimaggioridell'USG, Vita Consacrata e nuova evangelizzazione, u: Testimoni, 6/2012. i na: Vocazioni.net, str. 11.

[22]1 Kor 15, 13-14.

[23]S. Currò, Nav. dj., str. 6.

[24]Pavao VI, Evangeliinuntiandi, br. 69.

[25]Poruka Božjem narodu … br. 7.

[26] ... bosanki biskup ... zbog životne opasanosti ... prenio svoje sjedište u Đakovo ... Nakon oslobođenja Slavonije ispod turske vlasti ... stanje bosanskih katolika postalo je još nesnošljivije ... (Pastirska poslanica bosansko-hercegovačkih biskupa, Sarajevo 1981, str. 7 i 9)

Danas boravimo po šumama poput divljih zvijeri, pošto smo napustili pet glavnih samostana, jer nismo mogli nadonositi Turcima jela i pića ... Uvijek nas tuku, muče, vrše bezbrojna nasilja i zlostavljanja nad nama. (Fra Martin Brguljanin, 1655. Kongregaciji za raširenje vjere, u: Fra Ignacije Gavran, Suputnici bosanske povijesti, Sarajevo-Zagreb, str.63-64)

Ni povijest Crkve, makar bila zapisana na tvrdi kamen, nije nam uspjela prenijeti poruku koliko je puta Crkva u Bosni i Hercegovini bila bacana u prah i pepeo i odrezivana poput mladice kad god je ponovno nicala iz skrivena korijena. Bila je to povijest borbe između života i smrti, nade i tjeskobe. ... svome smiraju ide još jedan težak i po posljedicama koban rušilački vihor u kojem smo ... stradali kao nikad dosada, nad nama se poput Damaklova mača, po tko zna koji put, njiše prijeteće pitanje našeg fizičkog opstanka. (Poslanica biskupa BKBiH, Sarajevo 26. siječnja 1995. u: Pastirske poslanice, izjave i apeli katoličkih biskupa BiH 1990-1997, Sarajevo 1997, str. 97 i 83)

[27]Usp. Poslanice biskupa BK BiH ... Sarajevo 1997. i 2009.

[28]... teško je promišljati religijsko i etičko, kada je u pitanju aktualnost bosanskohercegovačkog društva, a ne dati za pravo francuskom filozofu Janu Baudrillardu, koji kaže da je zlo potpuno prirodno, dok je postojanje dobra u sferi čuda. (D. Abazović, Religija u tranziciji, Sarajevo 2010. Rabic, str. 8)

[29]Vjera je ta koja spaja izvana, a razdvaja unutar BiH. Ondje, str. 10.

[30]Kardinal D. Wuerl, Izvješće nakon rasprave na Sinodi, na: bitno.net

[31]Usp. Mk 9, 40.

[32]Usp. Mt 10, 16.

[33]Poruka Božjem narodu … br. 2.

[34]Ondje, br. 12.

[35]Ondje, br. 5.

[36]J. Galot, Redovnici i obnova, Zagreb, 1973., str. 40

[37]Kongregacija za redovnike i ustanove posvećenog života i Kongregacija za biskupe, Mutuaerelationes, 9c, u: Enchiridionvaticanum, VI/603.

Nalazite se ovdje: Naslovna Dokumenti REDOVNICI I NOVA EVANGELIZACIJA